Misao na webu
CRNA GORA,
piramidalne šeme

Samo reci magičnu riječ crypto... i daj mi svoje pare

Foto: Br.M.
Šta se krije iza ponuda za brzu zaradu i zašto studenti sve više padaju na piramidalne šeme

Prije nekih dva mjeseca javio mi se poznanik, mlad čovjek, sa biznis ponudom „da uspijemo i on i ja“ i poslao mi youtube link za „biznis“ koji se zove Lyconet (nekadasnji Lyoness).

Nakon toga, u proteklih nedelju dana javilo mi se više studenata sa ponudom za novi crypto biznis. Brze i velike pare, kažu. Ta nova prilika za zaradu zvala se Cheil, a nedavno je preimenovana u Grapefruit Media Co (zvuči prijateljski, zar ne?).

Kroz ovo malo znanja koje sam skupio na Pravnom fakultetu, veoma jasno mogu povući paralele između ovih novih poslovnih prilika i jedne stare prilike za zaradu. Tako je, mislim na Gazda Jezdu i Jugoskandik banku, pa sam odlučio da istražim kakve su to „biznis prilike“ i zašto postaju popularne među studentima.

PAKOVANJE KOFERA

Za one koji se ne sjećaju, krajem prošlog vijeka Jezdimir Vasiljević, poznatiji kao Gazda Jezda izveo je prevaru poznatu kao Ponzi šema ili kako je kod nas pogrešno nazvana „piramidalna šema“. Njegova Jugoskandik banka davala je kamatu na oročene depozite kakvu niste mogli naći nigdje na svijetu. Svoju malu ušteđevinu ponesete Jezdi i nakon tri do šest mjeseci izađete iz banke sa dosta debljim novčanikom. Sistem je bio jednostavan, junaci NOB-a Mirko i Slavko oroče novac, kada Mirko dođe nazad po svoj novac, dobije i dio Slavkovog novca, ode kući i preporuči Bošku da uradi isto. Boško ga posluša, a Jugoskandik njegov novac da Slavku. Kada je dovoljno ljudi povjerovalo i oročilo ušteđevinu, koferi se pune tuđim novcem i naš junak tranzicije Gazda Jezda bježi iz države.

Vrhunac svoje slave (i bogatstva) Gazda Jezda doživljava 1992. kada zakupljuje Sveti Stefan i organizuje duel titana šaha Bobija Fišera i Borisa Spaskog, 20 godina nakon čuvenog meča. Ali, ovdje su po srijedi kombinacije mnogo prostije od šahovskih…

Pravi primjer piramidalne šeme imamo tek početkom ovog vijeka kroz tadašnji Lyoness. Oni su bili malo pametniji pa novac nisu poklanjali, nego su zvanično imali proizvod, Cashback aplikaciju koja pri svakoj kupovini vraća malo novca nazad na račun. Vaš zadatak je bio da uložite poveću sumu, kako bi počeli da radite, a zatim da privlačite ljude da skinu aplikaciju i da dobijate procenat od svake njihove kupovine.

Dok je Jugoskandik svoje žrtve skupio objašnjavajući im da tako funkcioniše ta nova pojava zvana kapitalizam, Grapefruit im objašnjava da tako funkcioniše nova stvar zvana Crypto

Zvuči skroz OK dok ne uvidite da svoj novac tako nikada nećete povratiti. Ali i za to ima rješenje - ako navedete nekoga da počne da radi ispod vas, isti posao kao i vi, dobijate procenat od one velike uplate koju „donji“ daju kako bi ušli, kao i procenat od svega što zarade ljudi koje oni dovedu, ljudi koje ti ljudi dovedu i tako u nedogled (kako lijepa piramida, zar ne?).

CRYPTO MAMIPARA

U ovom sistemu ljudi na vrhu piramide zarađuju sav novac dok oni ispod ostaju sa mrvicama i u suštini ulaze u sve veći minus. I ako ovo podsjeća na kapitalizam u malom, ova vrsta poslovanja je ilegalna i zbog toga Lyoness postaje meta istraga u više zemalja Evrope.

Kako bi nastavili da rade, Lyoness svoj biznis dijeli na dva dijela. MyWorld Cashback je zadužen za aplikaciju sa benefitima dok Lyconet kao odvojena firma preuzima dio koji se bavi vrbovanjem ljudi. No ipak, i nakon promjene, kompanija dobija teške kazne i zabranu rada u nekoliko zemalja.

Naša najnovija get-rich-quick šema je Grapefruit Media Co (nekadašnji Cheil) i pokupila je sve lekcije od svojih prethodnika. Dok je Jugoskandik svoje žrtve skupio objašnjavajući im da tako funkcioniše ta nova pojava zvana kapitalizam, Grapefruit im objašnjava da tako funkcioniše nova stvar zvana Crypto valute i tržište. Zanimljivo je da, pored korišćenja termina crypto kako bi privukli ljude koji su čuli da se preko toga zarađuje, u ovom slučaju jedina veza sa cryptom je ta što se zarada isplaćuje u crypto valuti koju onda sami treba da pretvorite u fizički novac.

Isto kao i kod Lyconeta, postoji proizvod preko kojeg zvanično zarađujete, a taj proizvod ovdje je lajkovanje zadatih objava na društvenim mrežama i za to dobijate novac. Ali, isto kao i kod Lyconeta, novac dobijate i od ljudi koji se preko vas uključe u ovaj „biznis“. Da bi se uključili potrebno je da uplate jedan od 5 „paketa“ čije se cijene kreću od 100 do 3000 dolara. Kao što smo naučili, kada se dovoljno ljudi priključi, Gazda Jezda bježi sa novcem.

Ako ova aplikacija bude pratila put svojih prevarantskih prethodnika, a vjerujem da hoće, sve su šanse da će osnivači prije nego nestanu, skupiti dovoljno studentskog novca da možda ponovo organizuju revanš na Svetom Stefanu, ali možda u boksu. Ja se nadam meču Mejveder – Pakjao.

Razmišljao sam zašto studenti ulaze u ovakve rizike a onda me je juče zvala prijateljica i koleginica sa fakulteta da mi ispriča kako joj je prošao razgovor za posao. Dobila je ponudu da radi 6 sati dnevno, 6 dana u nedelji, od kuće, na poziciji na kojoj je radilo i nekoliko ljudi koje poznajem. Ponuđeno joj je da prvih mjesec dana radi probni neplaćeni rad, a kasnije da dobija negdje oko 200 eura mjesečno. Sve na ugovor o djelu, naravno.

Ona živi sa roditeljima pa sebi može priuštiti luksuz odbijanja ove nimalo izrabljivačke ponude, ali šta ćemo sa onim studentima koji dolaze iz drugih gradova? I tih 200 eura, uz nužni roditeljski džeparac, pruža isključivo preživljavanje, čak i ispod onog slavnog standarda poznatog kao „studentski život“. Zato se valjda i love šanse u mutnom svijetu piramidalnih šema.