Dana 29. maja 1942. četnički komandant Bjelopavlićke brigade Jakov Jovović presavio je tabak kako bi napisao pismo fašističkom namjesniku, njegovoj ekselenciji guverneru Crne Gore Pirciju Biroliju.
Pisao je Jovović podrobno o tome kako su četnici (nacionalisti, kako piše) premalena snaga da išta promijene u svijetu, ali da su spremni da daju život protiv pošasti komunizma koja je zarazila njihovu rodnu grudu. Sadržaj ove ratne prepiske ne odudara od istorijskih fakata o kolaboraciji Jovovića, koji je između ostalog poznat po ratnom zločinu egzekucije 52 omladinca na Lazinama 1944. godine.
U pismu Biroliju zloglasni četnički vođa pokazuje svoju mekšu stranu, ponizno lice i slugansku intonaciju. Marinski kapetan Jovović ubjeđuje okupacionog šefa u svoju lojalnost, a početak pisma spada u neke od najemotivnijih primjera kvislinškog povinovanja u istoriji evropskih naroda.
Naime, Jovović se pravda pred Birolijem kako na javnom mjestu nije uzviknuo “Živio kralj Petar!” što mu je italijanska vlast očigledno zamjerila. Uzbudljivi početak pisma prenosimo integralno iz Zbornika dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, Beograd, 1981.
"1939/P
29 - 5 - 1942
Predato lično od strane Kapetana Jovovića
EKSELENCIJI GUVERNERU CRNE GORE
Arm. Generalu A. PIRCIJU-BIROLI-U
Cetinje
Prilikom našeg današnjeg susreta Vaša Ekselencija mi se izvoljela obratiti sljedećim pitanjem: »Jeste li bili vi onaj što je u svome govoru uzviknuo: živio Kralj Petar?«. Ne znam da li ste se i Vi ubijedili, Vaša Ekselencijo, da je i ovo jedna od mnogih laži koje Vam dostavljaju sa ciljem da omalovaže nacionalni pokret kojemu ja pripadam, ili pak da umanje važnost izvjesnim osobama koje su na čelo toga pokreta. Stalo mi je na prvom mjestu da Vas, Vaša Ekselencijo, obavijestim o pravoj situaciji stvari, da ne biste imali jedno pogrešno mišljenje o ličnostima koje upravljaju ovim pokretom sa toliko volje i ljubavi. Nije istina da sam ja ikada i na ijednom mjestu rekao ono što mi se imputira. Naprotiv, istina je da sam dao uhapsiti jednu osobu neuračunljivu, koja je u pijanom stanju izgovorila na javnom mjestu pomenute riječi. O tome je obaviještena od moje strane italijanska vlast u Nikšiću…"
Upravo se u Nikšiću ovih dana pominje ime Jakova Jovovića, povodom predloga da jedna ulica nosi ime njegovog saborca Blagoja Jovovića, navodnog atentatora na ustaškog poglavnika Antu Pavelića. Osim toga, lokalni Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj predložio je ukidanje imena ulica Narodnih Heroja i Partizanski put.
U Nikšiću je na vlasti Demokratski front, partija koja baštini neočetničke stavove i reviziju prošlosti kojom bi se taj kvislinški pokret u Crnoj Gori abolirao, kako je to već dobrim dijelom učinjeno u Srbiji.
Četnička formacija Jakova Jovovića kojoj je pripadao i Blagoje Jovović poznata je po ratnim zločinima, od kojih je onaj na Lazinama najzloglasniji. Prije nego što je 2020. jedna ulica u Zemunu dobila ime Blagoja Jovovića, novinar Filip Mladenović protestovao je kod srpskog ministarstva pravde i dostavio fotografiju Blagoja Jovovića sa nemačkim nacistima.