Ideja o osnivanju jedinstvene onlajn knjižare koja će ponuditi najbolje knjige izdavača i autora iz Crne Gore rodila se iz najdubljeg uvjerenja da je u Crnoj Gori napisano, prevedeno i štampano mnogo izvrsnih knjiga koje su, nažalost, nedostupne i nevidljive čitalačkoj publici van njenih granica, pa čak i čitaocima van Podgorice ili Cetinja kao knjižarskih i izdavačkih centara. Navešću samo neke knjige za koja su mi prijatelji iz regiona rekli: „Stvarno? Sjajno! Nisam znao da to postoji!“ i koje sam na ponovljene molbe nosila u koferu ili gepeku kad pođem za Beograd, Zagreb ili Beč: Botanički leksikon Crne Gore Crnogorske akademije nauka, CID-ov prevod legendarne Distinkcije Pjera Burdijea, Transkripcijski rječnik u izdanju FCJK-a, OKF-ovi prevodi savremene švedske, portugalske, i albanske poezije, kao i Brodskog, Šalamuna, Bloka i Transtremera, filozofski ogled Kentena Mejasua „Posle konačnosti“, Plimin temat o Tomasu Bernhardu, prevode Zagajevskog, Bitora, Pereka, Edvarda Lala i tako dalje.
Da, u Crnoj Gori postoji svijest o potrebi štampanja knjiga, o neophodnosti prevođenja književnosti, književne teorije i filozofije. O tome svjedoči podrška izdavačkoj djelatnosti iz državnog i opštinskih budžeta, obilježena, istina, izvjesnim kontroverzama, ali ipak kontinuirana i dovoljna da se odštampa i objavi veliki broj knjiga koje nijesu objavljene na drugim južnoslovenskim jezicima. Ta je podrška čak i izdavače orijentisane prevashodno na zaradu motivisala da objavljuju mlade, neafirmisane autore iz Crne Gore, dramske tekstove i neprofitne naučne studije. Dakle, ipak je dovoljna i ne tako mala.
I da, u Crnoj Gori postoji potreba da se ostavi pisani trag o sopstvenom vremenu i da taj trag bude u umjetničkoj formi. Otud, u odnosu na broj stanovnika i veliki broj napisanih novih knjiga svake godine, za koje izdavači takođe dobijaju finansiranje. Čak i kad nije sasvim izvjesno da je riječ o vrijednom jezičkom-umjetničkom djelu koje će preživeti svoje vrijeme, te se knjige štampaju i dobijaju svoju šansu na tržištu.
U ČEMU JE ONDA PROBLEM?
Bez sumnje i prije svega u malom knjižarskom tržištu. A vjerovatno i u nedostatku sredstava da se jednom štampane knjige distribuiraju van uskih krugova profesionalnih čitalaca, prijatelja i znalaca – čitaj: da se reklamiraju i prodaju, izvoze i promovišu u inostranstvu. Dodatno, i u odsustvu potrebe da se jednom objavljene, u javnom (i virtuelnom) prostoru popularizuju na način prilagođen savremenoj čitalačkoj publici (javna čitanja, društvene mreže, blogovi, podkasti, booktook, bookstagram i booktube). A možda i u odsustvu svijesti da je u svkaoj novoj generaciji potrebno odnjegovati nove čitaoce.
Otud ideja da se tržište za knjige autora i izdavača iz Crne Gore ciljano proširi u virtuelnom prostoru, da veliki broj nesumnjivo vrijednih izdanja, raznorodnih žanrova, objedinjenih na jedinstvenoj globalno pristupačnoj inernet platformi postanu vidljivija i dostupna čitaocima iz zemlje, regiona i svijeta, kao i našim građanima u dijaspori – svima kojima su potrebna i intrigantna.
Otud platformaknjiga.me. Iz želje da bogatstvo crnogorskog izdavaštva bude sabrano na jednom mjestu, tek nekoliko klikova udaljeno od isporuke na bilo koju adresu u svijetu. U namjeri da najnovija izdanja iz Crne Gore u najkraćem roku stižu do knjižara i pojedinaca u južnoslovenskom govornom prostoru. Ne treba zanemariti da taj prostor dijelimo sa blizu 25 miliona govornika, što uopšte nije malo tržište, čak i ako polovina tih govornika nijesu ili ne bi ni mogli biti čitaoci.
Uz to, Platforma knjiga osnovana je sa ciljem da se u srednjem roku na njoj nađu i one knjige iz regiona i svijeta koje su publici u Crnoj Gori potrebne, a nedovoljno lako i brzo dostupne – zbog visokih troškova uvoza, poštarine, zbog (već je pomenuto) nestabilnog i malog knjižarskog tržišta u nas. Sve ono što poznanike i prijatelje molimo da nam u svojim ruksacima donesu kada idu preko granice i zbog čega još uvijek, već prvog dana, idemo na sajmove knjiga – koji zbog toga i stiču pravo da se nazovu međunarodnim. Strastveni čitaoci lako će pogoditi da je riječ je o bosanskim i hrvatskim izdanjima – da pomenem samo neke izdavače: buybook, Fraktura, naklade Ljevak i OceanMore, pa onda Lom, Kontrast, Partizanska i Akademska knjiga, Radni sto, Nojzac, KCNS, Darma books i drugi (ne)komercijalni izdavači iz Srbije koji u kontinuitetu imaju šta da ponude. A ne treba zaboraviti ni da su muzička literatura i note gotovo potpuno nedostupni kod nas. Sve to želimo da ponudimo na Platformi knjiga. Uz edukativni materijal za najmlađe i originalan poklon program.
Iako sporadično dostupne u nekim knjižarama u Crnoj Gori te su knjige često nevidljive, zatrpane asortimanom papirnice, dekoracijama za uređenje kuće i igračkama. Na Platformi knjiga želimo da primat damo knjigama i autorima, izdavačima koji nisu odustali od kvaliteta, uključujući i dobra samostalna izdanja, da omogućimo njihovu vidljivost i prodaju koristeći se instrumentima savremene tehnologije, individualizovanim pristupom iskusnim čitaocima, ali i onima koji to tek postaju, i sa znanjem o knjigama koje smo pojedinačno, u svakovrsnim projektima sticali godinama. Spremni da na uvijek istu humanu potrebu za dobrim intelektualnim sadržajem odgovorimo na način poželjan u našem društvu, u našem vremenu.
Iza originalnog koncepta Platforme knjiga stoji tim vrijednih profesionalnih čitalaca i poznavalaca knjige sa čvrstim povjerenjem da i u globalizovanom društvu ustrojenom na principima liberalne ekonomije knjige imaju šansu – u novim formatima, ali i u tradicionalnoj štampanoj formi – ako ih tretiramo kao originalni kulturni i umjetnički (a ne industrijski) proizvod od čije dostupnosti zavisi širenje uticaja kulture.