Misao na webu
CRNA GORA,
VIDEO

O Sampasu i drugim pričama

.
Razgovor sa Ilijom Đurovićem, u Podgorici, gradu iz kojeg junaci njegovog romana odlaze

Krug promocija romana Sampas počeo je prije dvije godine u gotovo praznoj sali Dodesta, da bi u ponedjeljak u krcatom prostoru 201 u Podgorici pisac Ilija Đurović govorio sa pozicije etabliranog autora regionalne književne scene.

"Sampas" u međuvremenu nije dobio nijednu važnu nagradu, ali gotovo da nije bilo važne regionalne nagrade koja mu nije izmakla u posljednji čas. Finalista NIN-ove, nagrade Meša Selimović, Evropske nagrade za književnosti, Đurović je govorio i o tome kakav je osjećaj biti učesnik svih tih književnih kompeticija.

O "Sampasu" je kritika izrekla jednoglasno pozitivan sud, kao o generacijskom tekstu i romanu koji senzibilitetom dočarava nemoćnu poziciju mladih, nesnađenih, izgnanih pojedinaca u društvu koje živi nasilje i hrani se strahom.

Šta je uloga angažovanog stvaraoca, kako poezija može biti revolucionarni čin i zbog čega je istinska poezija uvijek revolucija, makar u jeziku, samo su neka od pitanja koje je Đurović otvorio u razgovoru sa publikom. Svestrani umjetnik, Podgoričanin sa adresom u Berlinu, govorio je o poeziji, svom filmskom debiju i pisanju kolumni na sajtu Normalizuj.me.

Osim romana Sampas objavljenog 2021, Đurović je objavio zbirke priča Oni to tako divno rade u velikim ljubavnim romanima (Žuta kornjača, 2014) i Crne ribe (Žuta kornjača, 2016), roman Sampas (Treći Trg, 2021) i zbirku poezije Brid (Treći Trg, 2020). Autor je više dramskih tekstova, među kojima je upečatljiva adaptacija Tolstojevog remek djela Ana Karenjina, koja je kao predstava u režiji Mirka Radonjića prošle godine proglašena najboljom predstavom festivala MESS (2022) i Splitsko ljeto (2023).

"Tribinu 201" je vodila urednica Normalizuj.me Slađana Kavarić Mandić.